Novo! 2

REDATELJ: Kiara Dog-Lion
SNIMATELJ: Emilly Dog
GLUMCI: Kiara Dog,Simba Dog



REDATELJ: Kiara Dog-Lion
GLUMCI: Kiara Dog,Kovu Dog
SNIMATELJ: Katie Dog (ja)




REDATELJ: Emilly Dog
GLUMCI: Kiara Dog,Simba Dog,Kovu Dog
Snimatelj: Katie Dog ( ja)

Nova Doglandska narodna pjesma

Svašta

Cool Graphics
Pas anđeo iz Doglanda



Cool Graphics


Cool Graphics
Super Doglandski frendovi

Od tuluma do opasnosti...

Prsten

Jučer,u Phumatoliyi,u 24:00 h,imali smo tulum.Super smo se zabavljali!!!Svak je morao održati govor,i kada je moja cimerica Jenna trebela početi,iz njenog je kaputa ispao prsten...I tada je počela opasnost.Naš vođa,Yung,i svi građani Phumatoliye su se preplašili.Yung nam je ispričao da taj prsten upravlja ljudima,i da je jako opasan po život.Ima nešto puno gore: Jenna ga ima već dva mjeseca!!!!!!!Danas smo imali važan sastanak.Morali smo odlučiti tko će uništiti taj prsten.Pošto je Yung kasnio,njegov zamjenik je uzeo svoj mač i počeo uništavati taj prsten.Tada je došao Yung i viknuo: Nee!Samo ćeš se ozlijediti!Prsten se može uništiti samo ako ga se baci u Paklenu lavinu,koja se nalazi duboko u Paklenom vulaknu!
Yung je odabrao tko će ići uništiti prsten: Elizabeth(to sam ja),Rozela,Yungov zamjenik,Jenna,Santos i veliki čarobnjak.Danas smo krenuli...Prvo smo morali ići
kroz šumu,koja je puna demona,jemona,cotya i još raznih opasnih bića.

Kako je bilo u šumi?Ne mogu vam sada reći...

...nastavit će se...

Anketa

Stavila sam novu anketu...Svatko ko glasuje za neki odgovor,mora se javiti u komentarima,i mora mi javiti za što je glasao!Jedan najsretniji će dobiti nagradu...Nagradna igra traje do 23.9.2008.!!
Sreeeetno!!!!!!!!!

Za moju najdražu učiteljicu...

Ok,nisam došla maštati...

Draga moja učiteljice,
jaaaaako Vas molim da mi komentirate blog!!!
Ne znate kako???Ispod svakog posta,nalazi se jedna
riječ: komentari .Kliknite na to,upišite komentar,
upišite sigurnosni kod,i gotovo!Nadam se da će mi se
želja ostvariti...
Hvala unaprijed!


Kiara,Kiara i ja...

Zmajevi

Postoje stare legende koje govore da u Paklenom vulkanu žive zmajevi!Pogledajte ih...

Kiara Dog

Ptica poštarica

myspace glitter

Novosti!

Knjiga tajni

Crveno more

Kiara je uvela nova pravila:
Kupanje u crvenom moru više nije zabranjeno
Možemo se prezivati i Doggy i Dog
Svi papagaji moraju u odjel za papagaje
Više se nitko ne smije zvati Riki
Papagajima je zabranjeno jesti sa psima

Ja sam u Doglandu napredovala kao smetlar,i sada radim kao vrtlar!

Emilly Dog (moja sestra),napredovala je kao sluga,i sada radi kao mješač ušećerene gume!!!

Kiara se zarazila mačjim kašljem... :(

Dobila sam 1 000 pisama!!!!!!!

Kreativna radionica 2

Jastuk


Kutijica za note


Topić


Cool majica

Rikitoliya

Rikitoliya je zemlja među oblacima.Gradonačelnik se zove Riki Rikić!On je vesela papigica tigrica.

Riki Rikić

Leglo sokolova i orlova

Jučer sam saznala da je prije 1800 godina pronađeno leglo ukletih sokolova i orlova!Slike:

Novi svijet na novom blogu

Sigurno ste svi posjetili mnogo blogova i blogića,no sad sam izmislila još dva!(Jedan je još u obradi) Adresa:
opkat.blog.hr

Phumatoliysko upozorenje!

Napravljen je fotorobot noćnog čudovišta koje je ubilo već 2 osobe:


Ukoliko ga negdje pronađete,obavezno obavijestite Phuliciju(policiju)na broj 3482852!
Stvoritelji čudovišta:

Kraljica mačaka

Kraljičina kćerka mačka

Vrana koja smrt znači

Vrana


Kraljica tame

Nekoć je pronađena stara karta Phumatoliye koja govori da postoji vrana koja donosi smrt...Isto tako,u drugim krajevima je pronađena ista takva karta koja govori da je puštena vrana koja donosi mir i sreću...I tako,danas sam ugledala jednu crnu vranu,baš kakva je bila prikazana na karti.Taj sam dan imala osjećaj da me netko gleda.No čudno je to što me ta vrana pratila cijeli dan.Mislim da je imala blještave crvene oči...Nakon što je vrana otišla,upoznala sam neke djevojke koje tvrde da su one braniteljice Trixy.(O njima postoje razne priče i pričice...)Rekle su mi da ta vrana donosi nesreću,pa ćak i smrt!Također su mi javile da ta vrana služi Kraljici tame tako da joj prenosi poruke.Braniteljice Trixy su mi obećale da će me čuvati jer za onog kog je vrana pratila,prijeti opasnost od Kraljice tame...

Dan štovanja Kiare

Na slikama je:maltezer,Simba kao lavić,Kiara

2.7. je dan štovanja Kiare.Obavezno joj trebate kupiti poklon! To je velik dorty(party)! Slušale se budu svekakve pjesme,a najviše Život teče u krug,Nisi jedan od nas...U tim pjesmama netko pjeva i glumi!(Ja sam Simba...)Pozivnice ću staviti uskoro...Kiara ne želi kašnjenje!!!Moram ići kod Dogara(urara)...Pa-pa!

Create Your Glitter Text

Pjesme

Kiarine najdraže pjesme:

Dupini...

DOBRI DUPIN
Dobri dupin (Tursiops truncatus) je vrsta dupina koja živi i u Jadranu, klasificiraju se kao: Mammalia (sisavci), Cetacea (kitovi), Odontoceti (kitovi zubani), Delphinidae (dupini), Tursiops truncatus (Montague 1894) dobri dupin. Dupini se ubrajaju u najpoznatije i najomiljenije morske sisavce, a dobri dupin je vjerojatno najbolje poznata i jedna od najrasprostranjenijih vrsta u skupini dupina.
Red kitovi (Cetacea) dijeli se u tri skupine koje se međusobno bitno razlikuju. U prvu, prastaru skupina spadaju vrste poznate samo po fosilnim ostacima. To su prakitovi (Achaeoceti). Kod nas su fosilni ostaci kitova pronađeni kod Susedgrada i Vrapča u blizini Zagreba. Najpoznatiji od njih je Mesocetus Agrami ili zagrebački kitovac. Osim ovog kita opisane su i dvije vrste fosilnih dupina - Platanista croatica iz Susedgrada i Delphinapterus sp. iz Vrapča. U recentne ili danas živuće kitove spadaju dvije međusobno vrlo različite skupine. To su kitovi usani (Mysticeti) u koju spada svega desetak vrsta, a neki od njih su najveće ikad živuće životinje na Zemlji kao npr. plavetni kit (Balaenoptera musculus) dug i do 30 metara. Upravo ovu skupinu uobičajeno nazivamo kitovima. Treća skupina su kitovi zubani (Odontoceti). Kod ove skupine zubi su razvijeni u različitom obliku i broju, od svega nekoliko pa do više stotina, a služe im za hvatanje plijena. U kitove zubane pripada i porodica Delphinidae – dupini. S obzirom na tradicionalna imena koja svoje porijeklo imaju u davnoj prošlosti moguće je da imena nekih zubana unesu zabunu kako se radi o kitovima usanima (npr. kit ubojica kojeg danas sve češće zovemo orka).
Dobri dupin ima izduženi hidrodinamični oblik tijela, a boja varira od tamno plave do smeđe-sive na leđima, preko svijetlo sive na bokovima i bijele na trbuhu, koja može poprimiti i ružičastu nijansu tijekom ljeta kad je temperatura mora viša. Odrasli dobri dupini dugački su od 2 do 4 metra, a težina se može kretati između 100 i 500 kg. Odrasle jedinke populacije koja naseljava Jadran dosižu najveću dužinu od oko 3 metra. Dobri dupini, sa svojim čelično-plavim leđima i njuškama kojima kao da se smiješe, vrlo su inteligentne i društvene životinje.

Rasprostranjenost
Opažanja i bilježenje pojavljivanja kitova u Jadranu datiraju od sredine 19. stoljeća pa i ranije. Koliko nam je poznato do sada je u Jadranu zabilježeno opažanje ukupno deset ili jedanaest vrsta kitova. No od svih njih samo su dvije vrste dupina – dobri dupin (Tursiops truncatus) i kratkokljuni obični dupin (Delphinus delphis) – naše zavičajne vrste, vrste koje su se u Jadranu razmnožavale i koje su se mogle često susresti. Na žalost, danas se taj broj još smanjuje jer se obični dupin smatra regionalno izumrlom vrstom u sjevernom Jadranu. Ostale vrste većinom su stanovnici Mediterana koji u Jadran povremeno zalutaju. Stoga je većina naših susreta na moru upravo s dobrim dupinima. Mediteranske vrste koje se češće susreću u Jadranu su prugasti dupin (Stenella coeruleoalba), danas najbrojnija vrsta u cijelom Mediteranu, glavati dupin (Grampus griseus) te veliki kit (Balaenoptera physalus), druga po veličini ikad živuća životinja.
Obični dupin, kao što mu i ime upućuje, široko je rasprostranjen u morima i oceanima tropskog, suptropskog i umjerenog pojasa. Naseljava oceane i otvorena mora, a zalazi i u priobalne i pliće vode. U Mediteranu su češće prisutni u priobalnim područjima, iako obitavaju i u otvorenim vodama. Hrane se raznolikim plijenom koji uglavnom uključuje manje vrste plave ribe, te neke vrste pridnenih riba, glavonošce i rakove. Obični dupini često love, putuju i borave u velikim skupinama. Nekada su bili rasprostranjeni u cijelom Mediteranu, te su se smatrali i najbrojnijom vrstom dupina u Mediteranu, no brojnost im je u značajnom opadanju, a veća populacija danas postoji još samo u Alboranskom moru . Razlozi tako značajnom smanjenju broja nisu u potpunosti poznati no mogu se naslutiti. Prema povijesnim podacima za Jadransko more, poznato je da je obični dupin bio najbrojnija vrsta dupina u Jadranu. Krajem 19. i tijekom 20. stoljeća državna uprava i udruge ribara poduzimaju brojne akcije za uništavanje dupina u Jadranu. No sve kampanje provođene do 50tih godina prošlog stoljeća po svom opsegu i značenju nisu imale većeg utjecaja na stanje populacije. Nažalost, sredinom 50ih Ministarstvo ribarstva Narodne republike Hrvatske, te nakon toga Udruženje morskog ribarstva Jugoslavije započinju do tada najopsežniju kampanju uništavanja dupina, a za svakog ubijenog dupina isplaćivana je nagrada. Rijetki dostupni podaci upućuju da su uglavnom lovljene manje vrste, odnosno baš obični dupini. Tako je tijekom 50ih u svega nekoliko godina u hrvatskom dijelu Jadrana ubijeno preko 800 dupina! Naravno, potpuno je nemoguće procijeniti koji je još broj smrtno ranjenih životinja pobjegao te poslije uginuo. Uzmemo li u obzir činjenicu da dupini imaju mladunce svakih nekoliko godina, te da svaki mladunac ne doživljava spolnu zrelost, postaje jasno da se od takvog desetkovanja dupini nisu nikada oporavili. Daljnje smanjenje brojnosti uzrokovano je pogoršanjem uvjeta okoliša prije svega pod utjecajem ljudske djelatnosti, zagađenja, uznemiravanja i smanjenja količine raspoloživog plijena. Na to upućuje i činjenica da podataka o opažanjima običnih dupina u hrvatskom dijelu Jadrana tijekom posljednjih 25 godina gotovo da i nema. Isti uzroci doveli su i do značajnog pada njihove brojnosti u cijelom Mediteranu.
Druga vrsta dupina, koja još naseljava cijeli Jadran i češće se susreće na moru, su dobri dupini. Izuzetna prilagodljivost i oportunističnost omogućila im je naseljavanje gotovo svih oceana i mora tropskog, suptropskog i umjerenog pojasa. Staništa u kojima žive dobri dupini su raznolika. Općenito, naseljavaju dublja područja mora i oceana, te priobalne i pliće vode, riječna ušća, zaljeve, lagune, estuarije, a ulaze čak i u rijeke. S obzirom na različitost staništa koja naseljavaju, poznata su dva ekotipa dobrih dupina – pučinski, veći, vezan za otvoreni ocean te priobalni, koji je manji i pokazuje vezanost (rezidentnost) području u kojem obitava tvoreći zajednice različitih veličina. Priobalni ekotip jedini je prisutan u Mediteranu i Jadranu, a populacija je razdijeljena u relativno male zajednice duž obale. Dobri dupini hrane se pretežno pridnenom ribom, manjim pelagičkim vrstama plave ribe te u manjoj mjeri glavonošcima i rakovima
Jedina za sada poznata rezidentna zajednica dobrih dupina u Jadranskom moru obitava u području Kvarnerića, te je predmet opsežnog znanstvenog istraživanja koje je započeto još 1987. godine. Kako istraživanje traje neprekidno već 17 godina ti dupini su danas jedna od najbolje istraženih skupina u cijelom Mediteranu a prikupljene informacije o njihovom životu mogu nam poslužiti kao dobra ilustracija kako žive i drugdje u Jadranu. U vodama Cresa i Lošinja najčešće se susreću skupine od dvije ili tri životinje, no u skupini se mogu naći i po 30-40 životinja. Ipak tolike skupine su rijetkost


Osnovni podaci
Dužina: do 3,6 metara
Težina: 150-500 kg
Životni vijek: do 50 godina
Zaštita vrste: Prema Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca (Mammalia) (Narodne novine br. 31 od 9. svibnja 1995. g.) u Hrvatskoj su proglašeni posebno zaštićenom životinjskom vrstom kitovi (Cetacea), i to: dobri dupin (Tursiops truncatus);
mali (obični) dupin (Delphiunus delphis);
sve ostale vrste kitova koji se zateknu u Jadranu
Za razliku od riba, dupini udišu zrak te moraju izlaziti na površinu svakih nekoliko minuta da bi udahnuli. Nosni otvor se nalazi na gornjoj strani glave i prekriven je mišićem koji omogućuje potpuno zatvaranje nosnica prilikom urona. Dobri dupini u potrazi za ribom obično ostaju pod morem 4-5 minuta. Najduže trajanje urona koje je izmjereno u Hrvatskoj je trajalo 6 minuta i 55 sekundi.

Razmnožavanje
Mladi se kote većinom tijekom ljeta, no čini se da su u ovom području okoti sinkronizirani i događaju se svake druge godine. Ženka, nakon dvanaest mjeseci trudnoće, koti jedno mladunče, koje doji godinu dana i duže, a mladunac ostaje s majkom i po nekoliko godina. Majka i mladunče su u bliskom kontaktu sve dok se mladunac nije sposoban brinuti za sebe. Mužjaci nisu aktivno uključeni u odgajanje mladih. Spolnu zrelost dobri dupini dostižu s desetak godina, nakon čega ženka može imati mlado svakih 4 do 6 godina. Dobri dupini mogu živjeti i preko 50 godina.
Dva, a katkad čak i više dupina, služe kao "babice" te pomažu majci i štite je od napada morskih pasa privučenih krvlju koja istječe pri porodu. Mladunac se rađa na zadak jer bi se inače ugušio u vodi. Nakon poroda čitava ta skupina gurka mladunca na morsku površinu kako bi prvi put udahnuo zrak. Dupini su kod poroda veoma ovisni o toj pomoći svojih rođaka.
Takvu pomoć pružaju i u slučaju ozlijeđenog dupina. Na njegovo zdvojno zapomaganje žure ostali dupini odmah u pomoć, podupiru ga i iznose na površinu vode da pravodobno dođe do zraka.
Majka doji mladunca najmanje 16 mjeseci, tako da tek svake dvije do tri godine donosi na svijet novog mladunca. Vjerovatno se svaki put pari s nekim drugim mužjakom. Mladunac postaje potpuno samostalan nakon godinu i pol, a spolnu zrelost dostiže tek sa 6 godina.

Način života
Dupini su vrlo društvene životinje i žive u skupinama različite veličine i različitog sastava: to mogu biti životinje istog spola ili mužjaci i ženke zajedno sa svojim mladuncima. Pomažu si u lovu, kod poroda i bolesti. Njihovo prijateljsko i lojalno ponašanje za dupine je od životne važnosti.
Dupini se međusobno sporazumijevaju raznim zvukovima. Nije poznato koliko je razvijen njihov "jezik", ali je sigurno da se oni prepoznaju i da međusobno "razgovaraju".

Hrana i način lova [uredi]
Glavnu hranu dupina sačinjavaju različite vrste riba, glavonošci, mekušci pa i rakovi. Međutim, najčešće love ribe različitih veličina. Svoj način lova prilagođuju vrsti plijena koja im je u tom trenutku na raspolaganju. U području Lošinja dupini provode većinu svog vremena u potrazi za hranom, koju je često teško pronaći u dovoljnim količinama. U lovu i potrazi za hranom ostaju pod vodom oko 2-3 minute, ali u slučaju potrebe mogu ostati pod vodom i preko 6 minuta.
Zvuk ima ogromnu važnost u životu dupina. Koriste ga za traženje i hvatanje plijena, za komunikaciju s ostalima i za dobivanje akustične karte njihovog okoliša. Slušanje i analiza zvukova dupina predstavlja odlično sredstvo za istraživanje. Zvuci koje proizvode pružaju nam informacije o njihovoj aktivnosti ispod površine ili načinu hranjenja čak i kad nije moguće direktno promatrati njihovo ponašanje. Također zvuk je i jedan od zagađivača životnog prostora dupina jer se većina zvukova koje proizvode čamci, gliseri ili brodovi, posebno oni uzrokovani okretanjem propelera, preklapaju sa frekvencijama koje koriste dupini. To uzrokuje uznemiravanje tijekom njihovih dnevnih aktivnosti, ponekad prisiljavajući dupine da napuste najomiljenija područja za hranjenje i razmnožavanje. Zato je važno poštivati pravila ponašanja u blizini dupina.
Kad naiđu na veliko jato riba, skupi ih se na stotine i love zajedno, glasno se sporazumijevajući. Kad im se dupini približe, ribe pokušavaju pobjeći u raznim smjerovima, no dupini se međusobno "dovikuju" dajući si upute. Na taj način će ih stjerati u gusto jato koje bježi prema površini. No to je zamka, jer ih ondje opet čekaju dupini. Pretpostavlja se da ih pritom svojim glasanjem dodatno plaše.
Ako ribe plivaju na otvorenom moru pojedinačno ili u jatima, tada dupini love danju. U doba kad su takva jata rjeđa, dupini se upuštaju u noćni lov na razne mekušce i ribe koje žive na dnu mora. Čini se da dupine u lovu uvijek predvodi jedan član jata te da se pri traženju riba koriste svojim eholokacijskim sustavom.
Dobri dupini su zbog svoje prehrane često u izravnoj konkurenciji s ribarima. Dupini su poznati po svojoj znatiželji, zbog čega se ponekad zapliću u mreže, pogotovo mreže stajaćice. To je često uzrok prerane smrti ovih životinja.

Dobri dupini nastanjuju gotovo sva mora i oceane diljem svijeta. Međutim ne postoji potpuna procjena broja jedinki u svijetu. U Sredozemlju trenutni broj se procjenjuje na manje od 10.000 jedinki. Zagađenje, prekomjerni izlov ribe i uništavanje staništa, ne smanjuju samo broj ovih dupina već uništavaju i smanjuju područja gdje bi mogli živjeti.

Jadranski projekt
Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora iz Velog Lošinja osnovan je 1999. godine. Glavni ciljevi njihovog rada su provoditi i promovirati proučavanje i zaštitu kitova (Cetacea) i drugih morskih organizama te morskog okoliša u cjelini, unaprjeđivati zaštitu faune i flore te vrijednih područja, promovirati održivi razvitak priobalnih i otočnih područja te educirati, posebice mlade, o problemima vezanim uz istraživanje i zaštitu prirode i morskog okoliša. Plavi svijet u svom radu surađuje s brojnim domaćim i stranim organizacijama i institucijama, a partner je i međunarodnog Sporazuma o zaštiti kitova Mediterana, Crnog mora i susjednog atlantskog područja kojeg je ratificirala i Hrvatska. Kako bi ispunio svoje ciljeve, Plavi svijet trenutno provodi nekoliko projekata. To su – Jadranski projekt dupin – dugoročni znanstveno-istraživački projekt koji se bavi biologijom i ekologijom dobrih dupina sjevernog Jadrana; Lošinjski rezervat za dupine – istraživačko-zaštitarski projekt s ciljem osnivanja najvećeg zaštićenog područja u Jadranu te izradom integriranog plana upravljanja; Lošinjski edukacijski centar o moru – projekt osnivanja edukacijsko-interpretacijskog centra koji će promovirati i podučavati najširu javnost o ekologiji mora i morskih organizama; Dan dupina – promotivno-edukacijsko-zaštitarski događaj kojim se skreće svijest javnosti na probleme očuvanja mora i morskih organizama te pojedinačni manji projekti koji se provode unutar prije navedenih projekata ili kao kraće, jednokratne aktivnosti. Također, edukacijski centar se može posjetiti na Lošinju, koji je otvoren tijekom cijele godine. U njemu se može upoznati zajednicu dobrih dupina koji se istražuju te okoliš i područje u kojem oni žive. U Centru se organiziraju razna predavanja i radionice. Jadranski projekt dupin djeluje od 1987. godine, što ga čini najdužim istraživanjem dobrih dupina u Sredozemnom moru. U Hrvatskoj je područje Lošinjskog akvatorija poznato i dobro dokumentirano stanište dobrih dupina. Standardna istraživačka procedura uključuje fotoidentifikaciju, bilježenje ponašanja te snimanja glasanja. Također, prikupljaju se i informacije o tome kako dupini koriste stanište, o njihovoj društvenoj strukturi i međusobnim odnosima u skupinama, natalitetu itd. Fotografiranje leđnih peraja dupina je osnovna metoda za identifikaciju, kako bi naknadno utvrdili koje dupine smo susreli. S obzirom da je svaka leđna peraja pojedinog dobrog dupina koji živi u Lošinjskom akvatoriju različita, možemo prepoznati svakog pojedinog dupina gotovo na jednak način kako se i ljudi mogu prepoznati po otisku prsta. Leđne peraje međusobno se razlikuju svojim oblikom, visinom, širinom te oznakama na perajama koje svaki dupin “sakuplja” tijekom svog života. U svojim igrama, borbama i drugim međusobnim interakcijama svaki dupin dobiva određene ureze, ogrebotine, ožiljke i slično pa tako svaki dobri dupin ima jedinstvenu leđnu peraju koja se u potpunosti razlikuje od peraja ostalih dupina. Zato je leđna peraja jedinstvena kao i otisak prsta. Neke od tih peraja toliko su prepoznatljive da iskusno oko dupina može prepoznati već samo jednim pogledom bez dugotrajnih sati uspoređivanja snimljene fotografije s katalogom u kojem se nalaze snimke i crteži leđnih peraja svih do sada upoznatih dupina Lošinjskog akvatorija. Ipak, radi dokumentacije ali i drugih analiza koje se na fotografijama mogu napraviti obavezno je snimanje svih leđnih peraja dupina u skupini. A da bi se lakše snalazili svaki od dupina koji su u projektu dobili su i ime, a na taj način se i s njima zbližava. Tako postoje Phil, Cate, Monka, Faccia, Vivian, Giuse, Susan, Freccia bianca, Pinna vibrante i druge. No još je nešto zanimljivo u vezi s njihovim imenima - imena ne predstavljaju i spol jedinke. Kod dobrih dupina naime ne postoji spolni dimorfizam tj. ne postoje razlike u izgledu mužjaka i ženki. Samo u slučaju da se dupin okrene na leđa i pokaže nam svoj trbuh i genitalno područje možemo znati kojeg je on spola. Također, ako se u neposrednoj blizini odrasle jedinke nalazi mladunče možemo znati da se radi o ženki, jer su “dupinke” izuzetno brižne majke koje se od svojih mladunaca ne odvajaju. Do sada je tako identificiran spol svega pedesetak životinja dok se ostalima spol ne zna. Veličina zajednice koja boravi u akvatoriju Lošinja i Cresa procijenjena je na oko 120 jedinki. To ne znači da je u akvatoriju koje se istražuje uvijek prisutno svih 120 dupina ili da se oni koriste isključivo tim područjem. Naprotiv, dupini iz zajednice koja boravi u području Lošinja odlazi i prema sjeveru i prema jugu. Ipak, usporedbom sa leđnim perajama dobrih dupina snimljenih istraživanjem drugih područja (Kornati, Istra, Tršćanski zaljev,…) još nisu pronađeni «naše» dupini u tim područjima, već se radi o novim nepoznatim dupinima. Primijećeno je da se neki dupini susreću češće od drugih, a da neki imaju “vlastita” područja u kojima borave. Također su primijećena i prijateljstva i suparništva između dupina. Tako je recimo jedan od najpoznatijih i najdruželjubivijih dupina Kvarnerića Freccia Bianca (Bijela strijela, ime je dobio zbog izrazito bijele leđne peraje) poznat još od 1988. Njegov “najbolji prijatelj”, odnosno dupin s kojim se najčešće susreće i druži, je Laura. Laura je unatoč imenu koje ima vrlo vjerojatno mužjak. Za razliku od njega Giuseppe, ili nadimkom Giuse, je ženka koja je 1994. godine imala mladunca imenom Marko. Giuse je bila vrlo brižljiva majka. Knife, dupin izrazitog oblika leđne peraje jedan je od samotnjaka koje poznamo još od 1990. Svaki od dupina tijekom vremena pokazao je određeni karakter i osobnost. Analizom podataka o ponašanju i društvenoj strukturi saznalo se da se mužjaci uglavnom drže u manjim skupinama, dok ženke koje imaju mlade prave veće skupine. Ljudima s mora možda su najzanimljivije skupine mladih dupina koje u slengu nazivamo «vandali». Vandali su mladi dupini, rekli bi dupinski «teenageri», koji se s obzirom da još nemaju svoje «mjesto» u društvenoj strukturi udružuju se u manje skupine. Takve skupine uvijek su izrazito aktivne i znatiželjne te se rado približavaju plovilima i surfaju na pramčanom valu ili pak izvode razne akrobacije. Ipak, dupini u skupinama stalno se izmjenjuju, što pokazuje izuzetno dinamičnu društvenu strukturu, a upravo susreti raznih skupina vrijeme je kada se dupini najviše igraju, pozdravljaju i izvode najviše skokova. Kad je hrane malo i teško ju je pronaći, dupini se mogu razdvojiti u manje skupine. Skupine se ponovo mogu okupiti kada je hrane dovoljno za sve, zbog društvenih razloga ili reprodukcije.
U katalogu je više od 160 jedinki, koje su radi lakšeg raspoznavanja imenovane. Snimanjem i analizom zvukova koje dupini stvaraju također se utvrđuju brojne činjenice. Pojedini zvukovi su karakteristični za pojedina ponašanja te se pomoću njih zaključuje da li dupini love ribu ili se igraju. Aktivnosti kao što su udarci repom o vodu, visoki skokovi i nagli, snažni izdisaji, mogu također imati značenje u međusobnoj komunikaciji dupina.

Ugroženost dupina
S obzirom na malu površinu i zatvorenost Jadranskog mora, te velik pritisak stanovništva, a naročito turista ljeti, dupini u Jadranu suočeni su s više uzroka ugroženosti. Zagađenje mora, koje dolazi s kopna u obliku različitih otrovnih tvari, procesom nakupljanja u organizmu u velikim količinama gomila se u tkivima dupina, te ima dugoročan učinak na populaciju (smanjenje reproduktivne sposobnost, povećana smrtnost mladunaca, smanjenja imuniteta i pojave bolesti, parazitskih infekcija te patoloških promjena na organima). Prekomjeran izlov morskih organizama koji im služe za hranu također predstavlja veliku prijetnju opstanku dobrih dupina u Jadranu. U području Lošinjskog arhipelaga dobri dupini provode čak oko 80% u aktivnostima koje su vezane uz lov i traženje hrane, a niti u drugim područjima Jadrana nije bolje. Uznemiravanje, prvenstveno plovilima, koja fizički sprječavaju dupine u kretanju, te zagađenje bukom koju proizvode motori plovila onemogućavaju komunikaciju i snalaženje, naročito tijekom ljetnih mjeseci s obzirom na velik broj turista koji posjećuje obalu i predstavljaju još jedan uzrok ugroženosti. Degradacija i cjepkanje staništa (povezana s kočarenjem, izgradnjom u priobalju i sl.), slučajni ulov u mreže i namjerno ubijanje, te plutajući otpad (prvenstveno plastika) koji dupini povremeno progutaju i zbog toga ugibaju, daljnji su uzroci ugroženosti. Svi navedeni uzroci zajedno dovode do stvaranja malih, izoliranih skupina unutar već ionako razdijeljene populacije, koja bez zaštite ne može dugoročno opstati.
Stoga se, logično, nameće pitanje što se može učiniti za njihovu zaštitu? Na žalost sile koje uzrokuju opsežne promjene u okolišu ovise o cijeloj ljudskoj zajednici i našem stilu života. Samo zaustavljanje prekomjernog iskorištavanja prirodnih resursa i zauzdavanje neograničenog zagađenja mogu pomoći. Nestanak dupina biti će samo je još jedan pokazatelj nedostatka volje da se prihvate promjene neophodne za osiguravanje i našeg opstanka.

14. Dan dupina [uredi]
U Velom Lošinju se 5. i 6. kolovoza 2006. održava Dan dupina, tradicionalna manifestacija kojom se skreće pozornost javnosti na probleme zaštite mora i naravno, dupina. Poseban naglasak je na edukaciji o zaštiti mora i dobrih dupina te potrebi očuvanja okoliša. Tijekom Dana dupina organiziraju se igre, sportska natjecanja, izbor najboljih likovnih radova, predavanja, tombolu, oslikavanje rive, koncerte itd. Dan dupina je tradicionalni edukacijski, informativni i zaštitarski program kojim se omogućuje širenje informacija o prisutnosti dobrih dupina u Jadranu i nužnosti očuvanja njihova prirodnog okoliša. Također se teži razvijanju kontakata s drugim sličnim projektima u nas i u drugim zemljama i promoviranju uravnoteženog i zdravog odnosa prema okolišu. Skretanjem pozornosti javnosti i posebice djece o potrebi očuvanja okoliša te jedine poznate rezidentne zajednice dobrih dupina u Jadranu - Lošinjskih dobrih dupina, želi se pomoći očuvanju našeg mora i njegovih obala. Kroz brojne aktivnosti želi se motivirati djecu i odrasle da tijekom cijele godine brinu o okolišu te prihvate način ponašanja koji će doprinijeti njegovom očuvanju.
Tijekom proslave 14. Dana dupina očekuje se i službeno proglašenje preventivne zaštite Lošinjskog akvatorija od strane nadležnog Ministarstva kulture, te time i osnivanje prvog rezervata za dupine u Mediteranu.

Imate pitanja?Ostavite ih u komentare.

Doglandski filmovi

Evo dio iz Doglandskog filma "Napad vampira"




Kratki sadržaj filma:"Dijete straha"

U jednom malom gradu je živio mladi bracni par, Marko i Ivona sa svojim petogodišnjim sinom Nikolom. Oni su cesto odlazili vikendom u svoju vikendicu na jezeru. Jednom Ivona nije mogla ici, pa su otišli sami Marko i njegov sin. Marko je malo previše popio i nije ni primijetio da se njegov sin utapa u jezeru. Kada je primijetio da nema njegovog sina, brzo je došao k sebi i odmah ga poceo tražiti. Kada je pogledao u jezero, vidio je beživotno tijelo njegova sina kako pluta po jezeru. Pokušao ga spasiti, ali više nije ništa mogao.
Kada je to doznala njegova žena, ona ga je zauvijek krivila za to. On je rekao da on nije ništa mogao uciniti i da ne može njega kriviti za tu nesrecu. Njih dvoje više nisu mogli ostati u svom gradu, zbog toga što je tu bilo previše uspomena na sina, pa su se odlucili preseliti u drugi grad, Licku Rjecinu. Prodali su svoju staru kucu i vikendicu i kupili su jednu kucu u Lickoj Rjecini.
Nedugo nakon useljenja, cesto ih je nocima budio djecji plac. Ali nikako nisu uspjeli saznati odakle dopire taj plac. Kada bi krenuli da cuju odakle dolazi plac, on je brzo prestao. Oni su nastavili spavati. Mislili su da netko od susjeda ima dijete, i da ih njegov plac budi.
Nakon nekoliko dana kada im je to postalo vec cudno, pitali su sve susjede da li imaju dijete ili da li cuju plac, ali nitko od susjeda nije imao dijete, a nisu ni culi plac.
Jedne noci probudila se samo Ivona i ona se digla iz kreveta da vidi odakle taj plac dolazi, ali ovaj put nije prestajao brzo. Zvuk placa je vodio Ivonu do jedne male sobice na tavanu. Kada je otvorila vrata od sobe, u sobi je vidjela samo sjenu jednog djeteta. Ivona je upitala dijete zašto place, a dijete je pocelo glasnije plakati, a nakon toga pocelo nešto nerazumno govoriti. To je postajalo sve glasnije i glasnije i vec se moglo razumjeti da je dijete reklo:
''Tata je kriv! Tata je kriv! Tata je kriv! Tata je kriv! Tata je kriv!''
Kada je Ivona to cula, a vec je sama krivila Marka za sinovu smrt, potpuno je izgubila kontrolu nad sobom i otišla je u kuhinju. Uzela je nož i otišla kod muža u sobu i pocela ga je bosti nožem i vikala: ''Ovo je za Nikolu!!!''
Kada je Ivona vidjela što je ucinila, znala je ne smije zvati policiju, jer bi ju sigurno osudili za ubojstvo. Odvukla je njegovo tijelo u podrum, izbacila svu hranu iz zamrzivaca i stavila je njegovo tijelo unutra. Pocistila je svu krv u kuci. Sljedeci dan je rekla susjedima da je Marko otišao poslovno iz grada.
Sljedecu noc je ponovno cula djecji plac i ponovno otišla gore. Tamo je opet vidjela sjenu djeteta i ponovno je cula:
'' Tata je kriv! Tata je kriv! Tata je kriv! Tata je kriv! ''
Sada joj nije bilo jasno što sada dijete hoce. Ona je rekla: ''Osvetila sam se za tvoju smrt, što sada hoceš da ucinim?''. Dijete je odgovorilo: ''Ucini mu ono što je on ucinio meni.''
Ivoni nije bilo jasno što treba uciniti. Sljedeci dan dok je razgovarala sa susjedom saznala je da su bivši stanari imali dijete koje je nestalo i nikad nije pronadeno. Ako ju zanima više o tome, trebala bi pitati bivše stanare. Rekla joj gdje oni žive.
Ivona je odmah otišla kod njih i pitala ih što je bilo s djetetom, na što su oni odgovorili da ni oni ne znaju. Rekli su da ga je policija tražila godinu dana ali ga nije uspjela pronaci.
Ivona im nije vjerovala, pa se malo propitala kod susjeda. Oni su rekli da je otac cesto tukao dijete i zatvarao ga u sobu na tavanu. Majka je uvijek bila protiv toga, ali je on i nju tukao, pa se ona nije smjela previše buniti. I rekli su još da se govori da je otac ubio dijete.
Ivona je sljedecu noc otišla gore u sobu i pitala dijete što treba uciniti. Dijete je samo govorilo: ''Ruže u dvorištu. Ruže u dvorištu. Ruže u dvorištu.''
Sljedece jutro Ivona je otišla u dvorište do ruža i tamo je sve izgledalo normalno, a onda je pocela kopati kod ruža i našla je kosti. Odmah je posumnjala da su to kosti djeteta. Odnijela je kosti odmah policiji. Policija je otkrila da su to kosti nestalog djeteta. Policija je odmah uhitila majku i oca djeteta.



Kratki sadržaj filma: "Starica"
U jednom stanu je živjela sama jedna starica. Jednoga dana njezini prijatelji su je pokušali nazvati ali je bilo zauzeto. Nakon što je nekoliko dana, kada je uvijek bilo zauzeto, prijatelji su se zabrinuli i nazvali policiju da odu kod nje u stan da provjere da li je sve u redu s njom.
Kada je policija ušla u stan, znali su da nešto nije u redu. Osjecao se snažan smrad. Odmah su pomislili da je starica umrla. Kada su ušli u njezinu sobu, našli su njezino beživotno tijelo s telefonom u ruci. Nije bilo nikakvih naznaka da je napadnuta, ali njezino lice je bilo ''smrznuto'' od straha.
Saznalo se da se njezin muž jako bojao da ce biti sahranjen živ i žena mu je dala da instaliraju telefon u lijes. Policija je tražila od operatera da kažu odakle je došao zadnji poziv starici i oni su ustanovili da je došao iz lijesa njezina muža. Policija je odmah rekla grobaru da iskopa njegov lijes.
Kada je iskopao, grobar je glasno vrisnuo i istrcao iz groblja. Njegova kosa je potpuno pobijelila. Kada su policajci pogledali u grob vidjeli su mrtvaca s veoma bolnim izrazom lica i telefonom u ruci.

Šarena Cobra

Šarena Cobra,jedna je od najopasnijih bića Phumatoliye.Razne legende otkrivaju da je nekoć upravo ta zmija vladala Phumatoliyom.U to bar vrijeruju čudaci.Može doseći duljinu oko 150 m,i težinu do 260 kg.Živi u tamnim djelovima Phumatoliye,i kreće se samo noću.Lako se prepozna po tome što ima bljaštave šarene boje,i zjenice joj mjenjaju boju.Imate li pitanja o Šarenoj Cobri?Ostavite ga u komentare.

Sitnice

Glittery texts by bigoo.ws

Cool Graphics

Cool Graphics


Create your custom cookie at bigoo.ws

Cool mjuza

Maja Šuput:Jedna noć


Maja Šuput:Ni na nebu ni na zemlji


Maja Šuput:Jer mi tebe nema



Maja Šuput:Da te nisam voljela



Feminem:Dva srca i jedna ljubav


Lana Jurčević:Okovi na srcu


Lana Jurčević:1 razlog


Rihanna:Unfaithful


Rihanna:Break it of

Blogići

Slike prikazuju moju maltezericu Kiaru,mene i Kiaru,moj 10. rođendan,i Kiara u crtiću.





Predlažem da posjetite druge korisne blogove:

philatopiya.blogspot.com
podmorem.blog.hr
I,moj blogić, kiarica.blog.hr

Strahovita priča

Jučer,dok sam šetala Phumatoliyskim ulicama,približio mi se jedna žena.Dala mi je pismo,u kojem je pisalo;

Elizabeth,
obavezno pogledaj ovu snimku...

U pismu se nalazila Phuseta(kazeta).Došla sam u svoju kolibu,i srela svoju frendicu Amy.Tri puta me zeznula: 1.Krv mi curi iz nosa!(To je bio kečap)...
Onda sam pustila snimku.Odjednom se stvorila neka čudna tišina...Puhao je vjatar,nestalo je Phuje(struje)! Snimka je bila jeziva.Čim je film završio,netko me nazvao na Phumafon(telefon).Ženski glas mi je rekao:

"Bez ikoga,10.6.,nađemo se preko Zida straha...I to u ponoć.Ponesi biser Tame,i primit ćeš 8.6.još jedan poziv..."

Danas sam primila još jedan poziv:
"Došlo je do promjene plana...Povedi Amy,i vidimo se 10.6. u ponoć."

Nakon tog poziva,otišla sam brzo kod Yunga (našeg vođe),ali...ali...Zmija me zaustavila...To nebi bilo strašno da zmija nije govorila!!!Rekla je neke čudne riječi: mendakestupakeeee To je puno puta ponavljala,i...Pala sam na zemlju.S neba sam vidjela kako se neka žena spušta...Spasila me od zmije,i odvela u svoju kuću.Imala je bijelu mačku,i bila je obučena u bijelo.Te noći prespavala sam kod nje.Sanjala sam vrlo čudan san: Ja i Rozela smo bježale od Kraljice tame.Izgledala je isto kao ta žena kod koje sam prespavala.Ulovila nas je i... i...
Žena me probudila.Dala mi je pismo i kada sam ga otvorila,nešto je bljesnulo i povuklo me u zemlju Kraljice Tame.Ali,našla sam biser sreće,i opet sam bila u Phumatoliyi.A, što će se dogoditi danas u ponoć,pist ću u ovom postu...

Kreativna radionica

Držač za olovke-ŽABAC

Potrebno za izradu:
-tijesto: za izradu potrebno:
500 g brašna
150 g vode
200(ili manje) g šećera
Sastojke promiješati i izmijesiti u čvrsto tijesto.
Ako vam ostane previše tijesta i ne želite više s njim raditi, zamrznite ga i odmrznite kad budete imali želju.

-voda(pomoću nje možete zagladiti i zalijepiti pojedine predmete)
-nožić
-zdjela u kojoj ćete peći svoje uradke
-boje

Priprema, izrada:
-pripremite kuglice:
-jednu veliku kuglu-za tijelo
-dvije male kugle-za šape
-četiri kuglice –za oči
-jedna mala kuglica-za jezik

Veliku kuglu oblikovati kao tijelo, zarezati po širini i otvoriti.
Malo spljoštiti dvije kugle-za šape, zarezati ih i namjestiti na tijelo.
Spljoštiti malu kuglicu i namjestiti kao jezik.
Namjestiti i oči od četiri kuglice.
Pomoću olovke probušiti nekoliko rupa na ''leđima'' žapca.
Staviti u zdjelu i pustiti da se peče.
Kad se ispeče ,obojiti.

Pečenje: pecite na 180(6), petnaest ili dvadeset minuta, ovisno o debljini tijesta.

Još neke ideje za izradu:
-ruža
-praščić
-grozd
-kukuruz



DISCO KUGLA

Pripremate li novogodišnji party s puno dobre mjuze i plesom do jutra, onda sigurno priželjkujete i jednu dobru disko kuglu. Disko kugle su skupa stvar i teško ih je nabaviti, no jednostavniju inačicu možete napraviti i sami.
Za to će ti biti potrebna samo jedna kugla od stiropora, UHU za stiropor, komad žice, čvrste škare i mozaik stakalca ili hrpa starih CD-a. Koristite li se CD-ima, osim što nećete puno potrošiti, još ćete misliti globalno i reciklirati!

1. Štrikačom iglom ili štapićem za ražnjiće (ovisno o veličini kugle) probušite kuglu od stiropora.
2. Provucite žicu i na jedan kraj stavite ukrasnu kuglicu (veću perlu) da se žica ne izvlači, a na drugom napravite omčicu na koju ćete kuglu objesiti.
3. Pripremite stakalca. Mozaik kristal mix izgleda prekrasno, ali ukoliko ih nemate poslužit će i stari CD-i. Njih je naravno malo teže rezuckati jer su neki tvrdi ili im se ljušti zaštitni sloj, ali barem reciklirate. Ukoliko ste se odlučili za CD-e, uzmite čvrste škare i režite male kockice, otprilike 1,5 cm x 1,5 cm, ali ne moraju nužno biti sve iste veličine.
4. Počnite lijepiti od sredine (ekvatora). Pazite- kad lijepite na stiropor, morate obavezno koristiti i ljepilo za stiropor, jer sva druga će ga progristi. Pri vrhu, zbog zakrivljenosti lijepite manje komadiće ili ih režite u trapezaste oblike. Kad je kugla gotova, objesite je za kukicu na strop, uperite dva usmjerena reflektora i uživajte u odbljescima.